{"id":435,"date":"2021-07-05T15:27:12","date_gmt":"2021-07-05T15:27:12","guid":{"rendered":"https:\/\/demo.creativethemes.com\/blocksy\/web-agency\/?p=435"},"modified":"2022-09-11T18:29:09","modified_gmt":"2022-09-11T18:29:09","slug":"glodavci","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/azinovic.com\/mario\/2021\/07\/05\/glodavci\/","title":{"rendered":"Glodavci"},"content":{"rendered":"\n

Glodavci <\/strong>(Rodentia) broje oko 2300 vrsta \u0161to je gotovo pola od sveukupnog broja vrsta sisavaca. \u0160iroko su rasprostranjeni i prisutni u gotovo svim stani\u0161tima. Suzbijamo ih zbog gospodarskih \u0161teta, zdravstvenog rizika ili naru\u0161ene prirodne ravnote\u017ee.\u00a0 Jedu i zaga\u0111uju na\u0161u hranu, one\u010di\u0161\u0107uju nam neposredan okoli\u0161, prenose mikrobe, ugro\u017eavaju druge vrste. Uobi\u010dajeno govorimo kako suzbijamo samo \u0161tetne glodavce misle\u0107i pri tome prvenstveno na mi\u0161eve i \u0161takore. No niti njih ne suzbijamo na mjestima i u okolnostima kada ne predstavljaju ugrozu. Zajedni\u010dka osobina svih glodavaca su izra\u017eeno pove\u0107ani sjekuti\u0107i u obje vilice kojima mogu nanijeti ozbiljne ozljede te glodanjem prouzro\u010diti znatne \u0161tete na materijalnim dobrima. Mi\u0161evi i \u0161takori su posebno prilagodljive vrste i od davnina prate \u010dovjeka, \u017eive u njegovoj blizini te izvla\u010de koristi od ljudskih aktivnosti.<\/p>\n\n\n\n

Mi\u0161evi<\/h2>\n\n\n\n

Ku\u0107ni mi\u0161<\/strong> (Mus musculus) du\u017eine tijela 5-10 cm, mase do 45g, boja krzna varira no prete\u017eno je sive boje, \u0161iljate nju\u0161ke, velikih oblih u\u0161iju, dugog repa bez dlake. \u017dive na otvorenom i u zatvorenom, s dolaskom hladnijeg doba migriraju prema zatvorenom tj. prema objektima. U divljini je ugro\u017een od mnogih predatora. Rijetki \u017eive samotnja\u010dki, prete\u017eno su u zajednicama, monogamnim i poligamnim \u0161to ovisi o uvjetima u okoli\u0161u. Monogamne su manje i agresivnije prema uljezima \u2013 jedan dominantni mu\u017ejak s nekoliko \u017eenki koji brani teritorij. Poligamne zajednice su broj\u010dano ve\u0107e, s vi\u0161e mu\u017ejaka i \u017eenki, manje agresivne i hijerarhijski ustrojene. Formiraju se u uvjetima obilja. Aktivni su prete\u017eno no\u0107u, dobri su trka\u010di, penja\u010di, skaka\u010di, pliva\u010di, svejedi su no preferiraju \u017eitarice. Graviditet traje 21 dan, godi\u0161nje je mogu\u0107e do 10 okota s do 14 mladih. U divljini \u017eive prosje\u010dno 1 god u zato\u010deni\u0161tvu zabilje\u017een slu\u010daj od 5 god.<\/p>\n\n\n\n

Mogu prenositi tj. \u0161iriti mikroorganizme, endoparazite i egzoparazite (buhe, u\u0161i, krpelji, grinje). Jesu prijetnja zdravlju i gospodarstvu no ni izbliza toliko velika prijetnja kao \u0161to su \u0161takori.<\/p>\n\n\n\n

\u0160takori<\/h2>\n\n\n\n

Crni \u0161takor <\/strong>(Rattus rattus) du\u017eine tijela 13-18 cm, mase do 230g, boja krzna varira no prete\u017eno je tamno sive do crne boje, \u0161iljate nju\u0161ke, velikih u\u0161iju, repa duljeg od tijela. Naseljava \u0161iroki raspon stani\u0161ta (vole \u0161umska stani\u0161ta) u toplijim i obalnim podru\u010djima, odli\u010dni su penja\u010di, ne vole plivati. Nalazimo ih \u010desto na drve\u0107u \u2013 palme, u objektima na gornjim eta\u017eama \u2013 tavanima. Svejedi su, preferiraju vo\u0107e i ora\u0161aste plodove, jedu jaja, ptice, biljke. Predatori su i problemati\u010dni kao invazivna vrsta no tako\u0111er su i plijen drugih predatora. Hrane\u0107i se tartufima (gljive) prenose im spore te doprinose njihovom \u0161irenju tako da su i korisni. \u017dive u zajednicama \u2013 jedan dominantni mu\u017ejak i vi\u0161e \u017eenki koje su agresivnije, zauzimaju manja podru\u010dja. Kao i ve\u0107ina glodavaca no\u0107ne su \u017eivotinje. Graviditet traje xy, godi\u0161nje do 5 okota s do xy mladih. Spolnu zrelost dosegne za 3-5 mjeseci. Vrhunac reprodukcije je u ljeto i jesen. U divljini \u017eive prosje\u010dno 1 god u zato\u010deni\u0161tvu zabilje\u017eeno i 4 god.<\/p>\n\n\n\n

 Tako\u0111er mogu prenositi tj. \u0161iriti mikroorganizme, endoparazite i egzoparazite (buhe, u\u0161i, krpelji, grinje). Upravo ovu vrstu i \u0161takorske buhe se povezuje s velikim epidemijama kuge u pro\u0161losti. Danas su manje rasprostranjeni i potisnuti od sme\u0111eg \u0161takora pa su ne\u0161to manji problem no \u0161to je to sme\u0111i \u0161takor u urbanim sredinama.  <\/p>\n\n\n\n

Sme\u0111i \u0161takor<\/strong> (Rattus norvegicus) ve\u0107i je od crnog \u0161takora, agresivniji, otporniji na vremenske ekstreme pa je i rasprostranjeniji u odnosu na crnog \u0161takora. Tijelo je du\u017eine do 28 cm, mase do 350g, \u017eenke su ne\u0161to manje, boja krzna varira no prete\u017eno je svijetlo sive boje, tupe nju\u0161ke, malih u\u0161iju, repa kra\u0107eg od duljine tijela. Nalazimo ih u \u0161irokom rasponu stani\u0161ta. U naseljima unutar objekata nalazimo ih u ni\u017eim dijelovima \u2013 podrumi, izvan objekata kopaju kompleksne jazbine u tlu, nastanjuju kanalizacijske sustave, tako\u0111er tvore ve\u0107a stani\u0161ta u blizini voda (kanali, potoci, rijeke, morska obala,..). Svejed je, predator, jede i ribu, meku\u0161ce, rakove, ptice, jaja,\u2026  Slabijeg je vida (no opa\u017ea u UV spektru kojeg mi ne vidimo), odli\u010dnog sluha i njuha, odli\u010dno pliva, roni, ska\u010de, iako je dobar penja\u010d nije sklon penjanju. \u017dive i u velikim hijerarhijskim zajednicama. Graviditet traje 21 dan, godi\u0161nje je mogu\u0107e do 5 okota s 14 mladih. Spolnu zrelost dosegne za 5 tjedana \u0161to je puno ranije no kod crnog \u0161takora. Teoretski od 1 para \u0161takora kroz jednu godinu mo\u017ee se generirati 15000 jedinki. U divljini prosje\u010dno \u017eive 1 god u zato\u010deni\u0161tvu i do 3 god.<\/p>\n\n\n\n

Zbog boljeg prilago\u0111avanja, otpornosti, veli\u010dine, agresije i dr. na prvom mjestu je po zastupljenosti i pojavnosti, tako\u0111er je na prvom mjestu i po zdravstvenim rizicima kao i gospodarskim \u0161tetama. S klimatskim promjenama procjena je da \u0107e populacija pove\u0107ati i rasprostrijeti.<\/p>\n\n\n\n

Veliki problem je to \u0161to vi\u0161e hrane zagadi izlu\u010devinama prilikom hranjenja no \u0161to je pojede. Godi\u0161nje pojede oko 12 kg hrane, izlu\u010di 2 kg izmeta, uni\u0161ti zaga\u0111ivanjem do 70%, a pojede do 5%. U smislu prijenosa mikroorganizama, endoparazita, egzoparazita (buhe, u\u0161i, krpelji, grinje) na prvom je mjestu me\u0111u glodavcima. Brojnost naspram drugih glodavaca i \u017eivot u \u010dovjekovoj blizini u naseljima, \u017eivot u blizini doma\u0107ih \u017eivotinja na farmama \u010dine ga izlo\u017eenijim ljudskim i \u017eivotinjskim patogenima. Duga\u010dka je lista svih patogena \u0161to ih mo\u017ee prenijeti.  Vjerojatno je da od svih zaraznih bolesti \u0161to ih prenose u najve\u0107oj mjeri pridonose prijenosu crijevnih virusnih i bakterijskih infekcija (salmoneloze, \u0161igeloze,\u2026).<\/p>\n\n\n\n

\u0160umski glodavci (mi\u0161evi i voluharice)<\/h2>\n\n\n\n

Lako uo\u010dljiva obilje\u017eja po kojima mo\u017eemo razlikovati ove sitne glodavce su du\u017ee u\u0161i, dugi rep, krupne o\u010di kod mi\u0161eva i kratke u\u0161i, kratak rep te sitne o\u010di kod voluharica. Prugasti poljski mi\u0161 Apodemus agrarius<\/em>, \u017eutogrli \u0161umski mi\u0161 Apodemus flavicollis<\/em>, \u0161umski mi\u0161 Apodemus sylvaticus<\/em> i \u0161umska voluharica Microtus glareolus <\/em>su nam u prvom planu zbog javnozdravstvenog zna\u010daja. Stani\u0161ta ovih vrsta su \u0161ume, livade, pa\u0161njaci, poljoprivredne povr\u0161ine, mo\u010dvare,\u2026 no tako\u0111er se pribli\u017eavaju i \u017eive blizu \u010dovjeka (parkovi, no i objekti) u naseljima. Zna\u010dajni su nam kao rezervoar zaraznih bolesti u prvom redu mi\u0161je groznice , leptospiroze i Lajmske borelioze. Mi\u0161ja groznica se prenosi putem izlu\u010devina glodavaca, udisanjem pra\u0161ine ili kontaktom, leptospiroza kroz ranice na ko\u017ei naj\u010de\u0161\u0107e boravkom u vodi, boreliozu pak prenose krpelji. Ovo isti\u010demo kao upozorenje svima koji odlaze u prirodu osobito u godinama velikog umna\u017eanja glodavaca. Od osobitog javnozdravstvenog zna\u010daja je tzv. mi\u0161ja groznica (hemoragijska virusna groznica s bubre\u017enim sindromom). Uputno je nositi maske te prati i dezinficirati ruke prije jela i pu\u0161enja prilikom boravka u podru\u010djima i godinama kada su populacije glodavaca velike. Kod nas najve\u0107i rizik prijeti od mi\u0161je groznice potom slijedi leptospiroza.\u00a0\u00a0\u00a0<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Glodavci (Rodentia) broje oko 2300 vrsta \u0161to je gotovo pola od sveukupnog broja vrsta sisavaca. \u0160iroko su rasprostranjeni i prisutni u gotovo svim stani\u0161tima. Suzbijamo ih zbog gospodarskih \u0161teta, zdravstvenog…<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":1908,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_kad_post_transparent":"","_kad_post_title":"","_kad_post_layout":"","_kad_post_sidebar_id":"","_kad_post_content_style":"","_kad_post_vertical_padding":"","_kad_post_feature":"","_kad_post_feature_position":"","_kad_post_header":false,"_kad_post_footer":false,"footnotes":""},"categories":[20,23,22],"tags":[],"class_list":["post-435","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-centar-znanja","category-deratizacija","category-sanitarna-zastita-bilja-zivotinja"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/azinovic.com\/mario\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/435","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/azinovic.com\/mario\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/azinovic.com\/mario\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/azinovic.com\/mario\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/azinovic.com\/mario\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=435"}],"version-history":[{"count":3,"href":"https:\/\/azinovic.com\/mario\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/435\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":1909,"href":"https:\/\/azinovic.com\/mario\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/435\/revisions\/1909"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/azinovic.com\/mario\/wp-json\/wp\/v2\/media\/1908"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/azinovic.com\/mario\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=435"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/azinovic.com\/mario\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=435"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/azinovic.com\/mario\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=435"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}