Zika virus, kojeg tako\u0111er prenose komarci roda Aedes<\/em>, do nedavno je cirkulirao samo na podru\u010dju tropske Afrike i Jugoisto\u010dne Azije uzrokuju\u0107i nekoliko epidemija, a 2015. godine je postao uzrokom \u0161iroko rasprostranjene epidemije.<\/p>\n\n\n\n Komarci su mali dvokrilni dugonogi insekti (red: Diptera, dvokrilci; porodica: Culicidae, komarci), \u010dije odrasle jedinke razlikujemo od drugih lete\u0107ih insekata po izdu\u017eenom usnom aparatu ili rilu i ljuskicama na krilima i tijelu. Komarci su najaktivniji u sumrak ili u rano jutro, odnosno tijekom no\u0107i, kada je izra\u017eenija vla\u017enost zraka i ni\u017ea temperatura. Izuzetak od toga \u010dini Azijski tigrasti komarac (Aedes albopictus), koji je stigao i u Hrvatsku, a koji bode tijekom \u010ditavog dana, agresivniji je i potiskuje domicilnu vrstu komaraca. Ta vrsta komarca vrlo je prilagodljiva te se razvija u razli\u010ditim vrstama umjetnih legla, brzo se razmno\u017eava i osvaja nova stani\u0161ta. Voda kao stani\u0161te je neophodno za njihov razvoj. Prirodna su legla komaraca nepresu\u0161ene lokve, mo\u010dvare, privremeno poplavljene povr\u0161ine. Umjetna legla naj\u010de\u0161\u0107e nastaju ljudskim aktivnostima, a \u010dine ih npr. otklopljeni spremnici za vodu, za\u010depljeni slivnici i oluci, razli\u010diti odba\u010deni predmeti u kojima se nakuplja ki\u0161nica. Veliki su od 0,3 do 2\u00a0cm. Zbog svoje male gra\u0111e u mogu\u0107nosti su naseliti vrlo nepristupa\u010dna stani\u0161ta. Pri sisanju krvi komarac unosi u \u010dovjeka sekret u kome mo\u017ee biti i uzro\u010dnik bolesti. Prilikom uboda mogu uzrokovati ko\u017ene promjene i alergijske reakcije. \u017denke komarca nakon oplodnje moraju sisati\u00a0krv\u00a0jer za izgradnju jaja\u0161aca trebaju\u00a0proteine, ina\u010de se oba spola hrane\u00a0nektarom\u00a0i sokovima vo\u0107a, koji ne sadr\u017ee protein.<\/p>\n\n\n\n Tijelo komarca izgra\u0111eno je od tri dijela: glava (caput), prsa (thorax) i zadak (abdomen).<\/p>\n\n\n\n Veli\u010dina komaraca je razli\u010dita kod raznih vrsta, a duljina njihovog tijela kre\u0107e se od 6 do 18 mm naj\u010de\u0161\u0107e kod vrsta u Republici Hrvatskoj komaraca od 10-14 mm. Na povr\u0161ini tijela nalaze se dla\u010dice i ljuskice. Ljuskice mogu biti razli\u010dite boje, naj\u010de\u0161\u0107e su crne, ali mogu biti i sivo-\u017eu\u0107kaste, crvenkaste, crnkaste, sme\u0111e, srebreno bijele i bijele. Upravo raspored lju\u0161\u010dica (naj\u010de\u0161\u0107e na abdomenu) i njihovo obojenje je jedna od va\u017enih karakteristika za prepoznavanje<\/p>\n\n\n\n \u017divotni ciklus komaraca ima dvije faze: zra\u010dnu i vodenu (akvati\u010dnu). Za razvoj komaraca potrebna je voda. \u017denke pola\u017eu jaja\u0161ca na povr\u0161inu vode ili na raslinje uz rub vode, ili ostavljaju jaja\u0161ca na povr\u0161inama koje \u0107e naknadno biti poplavljene. Nastanjuju \u010diste vode, ali i one vrlo zaga\u0111ene, od velikih do najmanjih mjesta, npr. privremeno poplavljena podru\u010dja rijeka i potoka, bare, septi\u010dke jame, brodice, kante, vaze za cvije\u0107e na grobljima, rabljene gume na otvorenome (npr. kod vulkanizera ili uz karting staze), duplje stabala i drugo.<\/p>\n\n\n\n U najpovoljnijim uvjetima dostupne hrane i temperature vode 20-25\u00a0o<\/sup>C, vodena faza zavr\u0161i se za manje od tjedan dana. \u017denka komarca pola\u017ee u staja\u0107u vodu jaja iz kojih se razvijaju li\u010dinke. Iz stadija li\u010dinki nastaju kukuljice, a iz kukuljica se razvijaju odrasli komarci. Prva tri stadija \u017eivotnoga ciklusa komarca odvijaju se u vodi, a odrastao komarac je lete\u0107i kukac. Razvoj odrasle jedinke traje otprilike od tjedan dana do nekoliko tjedana, ovisno o temperaturi vode.Odrasli komarci\u00a0Aedes<\/em>\u00a0obi\u010dno lete na kra\u0107e udaljenosti i \u017eive pod idealnim uvjetima 3-4 tjedna.\u00a0 Nakon krvnog obroka \u017eenke se odmaraju na tamnim mjestima (u ku\u0107i ili izvan) i mogu izle\u0107i 100-150 jaja svaka 3 dana.<\/p>\n\n\n\n \u017denke pola\u017eu jaja na vodenim povr\u0161inama (Anopheles, Culex<\/em>), na rubovima vodenih povr\u0161ina ili na vla\u017enom tlu u lokvama (Aedes<\/em>). Iz jaja koja se nalaze na vodenim povr\u0161inama obi\u010dno se brzo izlegu li\u010dinke.\u00a0Aedesova<\/em>\u00a0jaja koja se nalaze u malim koli\u010dinama vode (rupe u stablima, kante) mogu ostati u stadiju spavanja do godinu dana ako voda presu\u0161i ali isto tako brzo se izle\u0107i kad ponovno do\u0111u u kontakt s vodom, nakon ki\u0161e. Jaja komaraca (slika 3) su izdu\u017eeno jajastog oblika, veli\u010dine do 1 mm. Neposredno nakon polaganja su bijelo \u2013 ru\u017ei\u010dasta, a potom za 1 do 2 sata potamne dobivaju\u0107i karakteristi\u010dne \u0161are. Na osnovi tih \u0161ara mogu se odrediti jaja pojedinih vrsta anofelesa. Na\u010din polaganja jaja na povr\u0161ini vode tako\u0111er je karakteristi\u010dan za pojedine vrste. \u017denka tijekom \u017eivota polo\u017ei od 150 do 400 jaja ovisno o vrsti. Posljednja sezonska generacija komaraca jaja pola\u017ee na li\u0161\u0107e, zemlju, mahovinu i na sva druga mjesta gdje se mo\u017ee o\u010dekivati proljetna voda. Jaja roda\u00a0Aedes<\/em>\u00a0mogu prije\u0107i suho razdoblje od vi\u0161e mjeseci bez ikakve opasnosti za daljnji razvoj.<\/p>\n\n\n\n Li\u010dinke u prvom stadiju imaju veli\u010dinu 1 mm i izlaze iz jaja na temperaturama iznad 14\u00a00<\/sup>C. \u00a0Presvla\u010de se \u010detiri puta pove\u0107avaju\u0107i svoju veli\u010dinu na 8-12 mm. Po polo\u017eaju li\u010dinke na povr\u0161ini vode gdje pomo\u0107u sifona primaju zrak tako\u0111er mo\u017eemo odrediti o kojoj se vrsti radi. Li\u010dinke se hrane otpacima biljnog i \u017eivotinjskog podrijetla, algama, bakterijama i pra\u017eivotinjama.<\/p>\n\n\n\n Kukuljica – nakon \u010detvrtog stadija li\u010dinke, po\u010dinje razvoj odraslog komarca. Taj se proces zove metamorfoza, on je vrlo slo\u017een, a uklju\u010duje razgradnju li\u010dina\u010dkih organa i njihovu zamjenu s odraslim (adultnim). Tijekom ovoga procesa, komarci se nalaze u stadiju kukuljice. Kukuljica se ne hrani, ali ni ne eliminira nusprodukte metabolizma, a za\u0161ti\u0107ena je \u010dvrstom hitinskom ovojnicom. Nakon 2 – 4 dana, ovisno o vrsti, iz kukuljice se razvija odrasla jedinka. Iako kukuljice \u017eive u vodi, otporne su na isu\u0161ivanje, a u odrasle se jedinke mogu preobraziti iako se stani\u0161te isu\u0161i. Kukuljice su pokretne, \u0161to je rijedak slu\u010daj kod holometabolnih kukaca.<\/p>\n\n\n\n Odrasla jedinka – prelaskom iz kukuljice u odrasle jedinke, prvo se izlegu mu\u017ejaci, koji ostaju u blizini te \u010dekaju da se i \u017eenke izlegu. \u017denke komaraca u prosjeku \u017eive 3 – 6 tjedana, ali mogu \u017eivjeti i do 9 mjeseci, ovisno o vrsti. \u017divotni vijek mu\u017ejaka je puno kra\u0107i. I mu\u017ejaci i \u017eenke hrane se nektarom i biljnim sokovima, ali samo \u017eenke trebaju krvni obrok, koji je izuzetno kvalitetna hrana i omogu\u0107uje brzo sazrijevanje jaja. \u017denke komaraca nekoliko puta tijekom \u017eivota pola\u017eu jaja, odnosno prolaze kroz nekoliko gonotropnih ciklusa, a za svako polaganje jaja trebaju novi krvni obrok. Svaki gonotropni ciklus sastoji se od vi\u0161e faza: tra\u017eenje krvnog obroka, uzimanje krvnog obroka i njegovo probavljanje, razvoj jaja te polijeganje jaja. \u017denke imaju nekoliko gonotropnih ciklusa, a njihov broj ovisi o brojnim okoli\u0161nim uvjetima.<\/p>\n\n\n\n \u017divotni vijek:<\/p>\n\n\n\n Obi\u010dni komarac: 7 dana<\/p>\n\n\n\n Brzina: 1,6 \u2013 2,4 km\/h<\/p>\n\n\n\n U Republici Hrvatskoj je dosada zabilje\u017eeno 52 vrste komaraca. Zoogeografski gledano na podru\u010dju Republike Hrvatske razlikujemo tri regije: kontinentalna, alpinska (dinarska) i mediteranska. Za svaku od ovih regija karakteristi\u010dne su druge vrste.<\/p>\n\n\n\n U kontinentalnoj regiji su vezane uz poplavna podru\u010dja velikih nizinskih rijeka Save, Drave i Dunava. Na tim prostorima stvaraju se idealna legla na velikim povr\u0161inama te se tu legu poplavni komarci koji imaju ogromne populacije. Prije svega to je vrsta Aedes vexans<\/em>, ali i vrste pratilice Aedes sticticus <\/em>(prema najnovijoj literaturi rod Ochlerotatus <\/em>je vra\u0107en na nivo podroda), Aedes cinereus <\/em>i Aedes rossicus<\/em>. Naravno, tu je uvijek prisutan doma\u0107i komarac Culex pipiens <\/em>(koji je u su\u0161tini kompleks razli\u010ditih taksonomskih skupina) koji dominira u godinama kada nema sezonskih poplava.<\/p>\n\n\n\n Kada govorimo o alpinskoj regiji, dakle podru\u010dju koji generalno ima malo (i po broju i po broju vrsta) komaraca, tu dominira kompleks Culex pipiens <\/em>te \u010desto prisutne vrste su Culiseta longiareolata <\/em>i Aedes geniculatus<\/em>. U posljednjih nekoliko godina zabilje\u017eena je intenzivna ekspanzija vrste Aedes japonicus<\/em>.<\/p>\n\n\n\n Mediteranska regija sa svojim klimatskim obilje\u017ejima i specifi\u010dnim leglima producira specifi\u010dne vrste komaraca. Za ovo podru\u010dje treba izdvojiti dvije vrste koje dominiraju, to su: Culex pipiens <\/em>kompleks i Aedes albopictus <\/em>invazivna vrsta.<\/p>\n\n\n\n Tri najva\u017enija roda komaraca prenosnika zaraznih bolesti su Aedes<\/em>, Culex<\/em> i Anopheles<\/em>.<\/p>\n\n\n\n Komarci roda Aedes<\/em><\/strong> su srednje veli\u010dine, s bjelkastim ili zlatastim \u0161arama na tijelu i zatku. Na no\u017enim \u010dlancima vidljivi su bijeli prstenovi. Vrlo su agresivni i \u010desto mijenjaju svoje stani\u0161te te se lako \u0161ire. Prezimljuju u stadiju jaja \u010dekaju\u0107i povoljne uvjete za razvoj. Ovisno o vrsti razvijaju se u poplavljenim livadama, \u0161umama, bo\u010datoj vodi u \u0161krapama uz more te na razli\u010ditim mjestima na kojima se zadr\u017eava voda. \u017denke \u017eive du\u017ee od mu\u017ejaka, a bodu ve\u0107 2-3 dana nakon napu\u0161tanja vodene faze \u017eivota. Godi\u0161nje mogu imati i do 17 generacija. Tijekom \u017eivota \u017eenka polo\u017ei 300-345 jaja.<\/p>\n\n\n\n Invazivni komarci u Europi spadaju u rod\u00a0Aedes<\/em>\u00a0i lako se adaptiraju na okoli\u0161 koji su ljudi izmijenili, npr. pola\u017eu jaja u odba\u010denim kantama, gumama, hrane se na velikom broju doma\u0107ina i pre\u017eivljavaju u europskoj klimi. Najinvazivnije vrste su\u00a0azijski tigrasti komarac\u00a0(Aedes albopictus<\/em>), komarac koji prenosi \u017eutu groznicu (Aedes aegypti<\/em>) i\u00a0Aedes japonicus<\/em>.<\/p>\n\n\n\n Komarci ovoga roda bodu \u010dovjeka i \u017eivotinje. Legu se u svim vrstama voda, bez obzira na njihovu \u010disto\u0107u. \u017denke pola\u017eu jaja\u0161ca u vode potoka, jezera i bazena, u ba\u010dve s ki\u0161nicom, kanale, septi\u010dke jame, zapravo u sve vrste voda staja\u0107ica. Godi\u0161nje obi\u010dno imaju 7 – 8 generacija. \u017denke pre\u017eive hiberniraju\u0107i (u stadiju mirovanja), skrivene u stanovima, \u0161talama ili podrumima zgrada. Mogu biti aktivni i zimi ako je temperatura iznad 15 o<\/sup>C, a ima vode za razvoj.<\/p>\n\n\n\n Culex pipiens\u00a0<\/em>je najrasprostranjenjija vrsta ovoga roda, nalazimo ga na svim kontinentima i na svim stani\u0161tima i do 200 m nadmorske visine. Sivo-sme\u0111e su boje, s crnim ljuskicama na krilima, crnih nogu, a na koluti\u0107ima zatka su svijetle transverzalne pruge. Ovaj komarac prenosi groznicu Zapadnog Nila.\u00a0<\/p>\n\n\n\n Opisano je preko 100 vrsta roda\u00a0Anopheles<\/em>. \u017denke jaja\u0161ca pola\u017eu samo u \u010diste vode staja\u0107ice: rubove potoka, jezera, razne lokve, cisterne (gusterne), ba\u010dve s ki\u0161nicom itd. Godi\u0161nje imaju 4 – 8 generacija \u0161to ovisi o klimatskim uvjetima. U potrazi za krvnim obrokom \u017eenke se kre\u0107u oko 2 – 3 km, ali mogu migrirati i preko 7 km. Aktivniji su no\u0107u, a pred zoru tra\u017ee skloni\u0161te. Za anofelese je karakteristi\u010dno da se nakon uzimanja krvi uvijek odmaraju na zidovima unutar objekta. Prezimljuju kao odrasli insekti skriveni u ku\u0107ama ili \u0161talama. Vektori su malarije pa ih \u010desto nazivaju\u00a0malarijski komarci.<\/em><\/p>\n\n\n\n Bolesti koje prenose komarci spadaju u skupinu vektorskih zaraznih bolesti. To zna\u010di da se uzro\u010dnik bolesti odre\u0111eno vrijeme nalazi u komarcu \u2013 vektoru, koji ga ubodom prenosi na \u010dovjeka. Te bolesti imaju sezonski karakter, jer ovise o \u017eivotnom ciklusu komaraca. Stoga se bolesti koje prenose komarci javljaju od prolje\u0107a do jeseni u vrijeme razvojnog ciklusa komaraca. Pojavnost i rasprostranjenost tih bolesti ovise o klimatskim promjenama, koje uzrokuju pove\u0107anje prosje\u010dnih vrijednosti temperature i ve\u0107u koli\u010dinu oborina \u0161to pogoduje razmno\u017eavanju komaraca. Osim toga, komercijalna trgovina (npr. prijenos tigrastih komaraca rabljenim gumama), u\u010destala putovanja i migracije ljudi tako\u0111er pridonose globalnoj rasprostranjenosti ovih bolesti.<\/p>\n\n\n\n Najva\u017enije bolesti koje prenose komarci su:<\/p>\n\n\n\n Jedna od najva\u017enijih i najpoznatijih bolesti koje prenose komarci je\u00a0malarija, poznata i kao jedna od najopasnijih tropskih bolesti. Prema procjeni Svjetske zdravstvene organizacije (SZO) u 2015. godini u svijetu je bilo preko 200 milijuna novooboljelih od malarije (od \u010dega 90% u afri\u010dkim tropskim i subtropskim zemljama, 7% u zemljama jugoisto\u010dne Azije, 2% na isto\u010dnom Mediteranu) te 430.000 umrlih. U na\u0161im krajevima malarija je uspje\u0161no iskorijenjena prije vi\u0161e od pedeset godina. Me\u0111utim pojedina\u010dni slu\u010dajevi bolesti javljaju se kod osoba koje su boravile u tropskim i subtropskim krajevima, tamo se zarazile, dok su se simptomi bolesti javili po povratku u Hrvatsku.<\/p>\n\n\n\n Posljednjih godina globalni problem postala je\u00a0denga groznica, virusna bolest ljudi koju prenose komarci, a koja nije zaobi\u0161la ni na\u0161e krajeve. U Hrvatskoj ovaj virus prenosi azijski\u00a0tigrasti komarac\u00a0(Aedes albopictus<\/em>), koji je prvi put zabilje\u017een 2004. u Zagrebu. Od tada ta vrsta komaraca \u0161iri se du\u017e jadranske obale, a 2010. godine na podru\u010dju Pelje\u0161ca prvi put je dokazana autohtona infekcija virusom dengue.<\/p>\n\n\n\n Jo\u0161 jedna opasna i potencijalno smrtonosna bolest koju prenose komarci je\u00a0\u017euta groznica, te\u0161ka akutna virusna hemoragijska bolest. Endemi\u010dna \u017eari\u0161ta virusa \u017eute groznice nalaze se u tropskim podru\u010djima Afrike te Centralnoj i Ju\u017enoj Americi. Danas, zahvaljuju\u0107i brojnim strategijama cijepljenja u prevenciji \u0161irenja ove zarazne bolesti, od rutinske imunizacije djece u endemskim \u017eari\u0161tima, masovnih vakcinalnih kampanja u zemljama pod rizikom do cijepljenja putnika koji odlaze u endemi\u010dna podru\u010dja \u017eute groznice, \u0161irenje ove bolesti i izbijanje potencijalnih epidemija je kontrolirano, a pobol diljem svijeta zna\u010dajno smanjen. U Hrvatskoj nema oboljelih, a svi koji putuju u zemlje s endemi\u010dnim \u017eari\u0161tima \u017eute groznice moraju se\u00a0cijepiti.<\/p>\n\n\n\n Zika virusna infekcija\u00a0posebnu pozornost plijenila je 2016. godine kada se \u0161irenjem infekcije zabilje\u017eilo grupiranje neurolo\u0161kih poreme\u0107aja i malformacija novoro\u0111en\u010dadi na podru\u010dju Kariba, Ju\u017ene, Srednje i Sjeverne Amerike kao i u zemljama ostalih kontinenata. Svjetska zdravstvena organizacija to je proglasila javnozdravstvenim doga\u0111ajem me\u0111unarodnog zna\u010daja. Iste godine SZO, temeljem sustavnog pregleda literature, potvrdila je uzro\u010dnu povezanost Zika virusne infekcije tijekom trudno\u0107e s kongenitalnim malformacijama mozga novoro\u0111en\u010dadi (uklju\u010duju\u0107i mikrocefaliju) te Zika virusa kao okida\u010da za Guillian Barr\u00e9ov sindrom.<\/p>\n\n\n\n Groznica Zapadnog Nila\u00a0je zoonoza, bolest koja se sa \u017eivotinja \u0161iri na ljude. Njen uzro\u010dnik virus Zapadnog Nila (West Nile Virus<\/em>) je uzro\u010dnik bolesti ptica, konja i drugih \u017eivotinja, a komarci kao vektori prenose virus sa \u017eivotinje na \u010dovjeka. Virus je pro\u0161iren u Africi, Europi, Bliskom istoku, Sjevernoj Americi i zapadnoj Aziji. U Hrvatskoj je, tijekom sustavnog pra\u0107enja infekcija konja, dokazana stalna aktivnost ovog virusa u konja, dok su prvi slu\u010dajevi infekcije ovim virusom u ljudi zabilje\u017eeni u isto\u010dnoj Slavoniji 2012. godine. 20% osoba zara\u017eenih virusom Zapadnog Nila razvit \u0107e simptome infekcije, a najte\u017ei oblici bolesti kao \u0161to su meningitis, encefalitis ili poliomijelitis mogu biti smrtonosni.<\/p>\n\n\n\n Chikungunya groznica je jo\u0161 jedna virusna bolest, koju isklju\u010divo prenose komarci, a rasprostranjena je u Africi, jugoisto\u010dnoj i ju\u017enoj Aziji. Prvi slu\u010daj ove bolesti u Europi zabilje\u017een je 2007. godine, kada je virus unesen preko zara\u017eenog putnika. Jedan od vektora za prijenos virusa Chikungunya groznice je ve\u0107 spominjani azijski tigrasti komarac, koji je vrlo rasprostranjen u mediteranskim pa tako i u na\u0161im krajevima, \u0161to predstavlja visoki potencijal za pojavu infekcija u ovim do sada nezahva\u0107enim podru\u010djima.<\/p>\n\n\n\n U tropskim i subtropskim podru\u010djima Afrike i Azije rasprostranjena je\u00a0limfati\u010dka filarijaza, infekcija limfnih \u010dvorova i \u017eila, \u010dije uzro\u010dnike prenose komarci. Procjenjuje se da u svijetu oko 120 milijuna ljudi ima ovu infekciju. U Hrvatskoj nema oboljelih, ali treba biti upoznat s \u010dinjenicom da je endemi\u010dno podru\u010dje na Mediteranu Egipat.<\/p>\n\n\n\n Dezinsekcija podrazumijeva slo\u017eene, pa\u017eljivo planirane cjelovite mjere suzbijanja \u0161tetnih \u010dlankono\u017eaca, odnosno kombinaciju preventivnih i kurativnih mjera s kona\u010dnim ciljem postizanja smanjenja, zaustavljanja rasta i razmno\u017eavanja ili potpunog uklanjanja prisustva komaraca. <\/strong>Za uspje\u0161nu borbu protiv komaraca nu\u017eno je poznavanje: <\/strong><\/p>\n\n\n\n – biolo\u0161kih karakteristika prisutnih vrsta komaraca<\/p>\n\n\n\n – karakteristika i lokacija njihovih legla<\/p>\n\n\n\n – ekobiolo\u0161kih karakteristika podru\u010dja te<\/p>\n\n\n\n – tehnika primjene biocida u njihovu suzbijanja.<\/p>\n\n\n\n Iz navedenog jasno proizlazi da nije dovoljno samo provesti kvalitetne larvicidne ili adulticidne tretmane ve\u0107 oni moraju biti samo dio ukupnih mjera koje se poduzimaju u svrhu suzbijanja ili kontrole ukupne populacije komaraca i njihovih razvojnih oblika na ciljanom podru\u010dju.<\/p>\n\n\n\n Najva\u017eniji i najzahtjevniji postupak kod kontrole brojnosti komaraca predstavlja pronalazak i utvr\u0111ivanje legla. Prvi korak kojem pristupamo, ukoliko nemamo podataka o leglima komaraca na tom podru\u010dju, odnosno ako jedinica lokalne samouprave (JLS) nije napravila bazu podataka, je pregled zemljovida kako bi utvrdili mogu\u0107a legla na temelju ucrtanih kanala, poto\u010di\u0107a, jezeraca, lokava i sl.<\/p>\n\n\n\n Ostala \u017eari\u0161ta mogu biti razli\u010ditog podrijetla i veli\u010dine, na javnim i privatnim povr\u0161inama, nekada i te\u0161ko dostupna pa se zbog toga ekipe koje pristupaju \u201e\u010de\u0161ljanju\u201d terena moraju oboru\u017eati strpljenjem potrebitim za uvjeravanje \u201euzgajiva\u010da\u201d komaraca u gradovima i prigradskim povr\u0161inama. Mjera uklanjanja legla \u010desto nije izvediva pa, ukoliko ne mo\u017eemo izvr\u0161iti prosipanje vode iz legla i njegovo pokrivanje ili zatrpavanje, prisiljeni smo posegnuti za biolo\u0161kim i kemijskim metodama kojima bi uni\u0161tili prona\u0111ene li\u010dinke u leglu.<\/p>\n\n\n\n Izbor vrste larvicida koje kanimo upotrijebiti ovisi o tipu legla i na\u010dinu aplikacije u leglo. Na tr\u017ei\u0161tu trenutno imamo dvije aktivne tvari i vi\u0161e razli\u010ditih formulacija koje mo\u017eemo upotrijebiti u takvim prilikama.<\/p>\n\n\n\n AQUATAIN AMF <\/strong>se ne nalazi na listi registriranih biocidnih proizvoda jer ne predstavlja biocid sukladno \u010dlanku 3, odjeljku 1, slovu a), Uredbe (EU) br. 528\/2012. AQUATAIN AMF je teku\u0107e sredstvo na bazi aktivne tvari PDMS (polidimetilsiloksan) koja se koristi i u \u0161amponima ili kontaktnim le\u0107ama te u prehrambenoj industriji protiv pjenjenja i zgru\u0161njavanja. Sredstvo se lako nanosi na povr\u0161inu staja\u0107ih voda te stvara vrlo tanak sloj na povr\u0161ini vode pokrivaju\u0107i \u010ditavu povr\u0161inu. Djeluje mehani\u010dki, tj. ne dopu\u0161ta li\u010dinkama i kukuljicama zadr\u017eavanje na povr\u0161ini vode te im na taj na\u010din onemogu\u0107ava normalnu opskrbu atmosferskim kisikom koji im je neophodan za njihova normalni razvoj u odrasli oblik.<\/p>\n\n\n\n Larvicidisu biocidi koji djeluju na razvojne oblike insekata. Naziv larvicid koristimo za insekticide koji imaju izra\u017eeno i ciljano djelovanje na razvojne oblike insekata s potpunom preobrazbom ili metamorfozom. <\/strong>Larvicidni tretmanipodrazumijevaju primjenu biolo\u0161kih, mehani\u010dkih, fizikalnih i kemijskih mjera i postupaka koji se poduzimaju s ciljem redukcije razvojnih oblika komaraca. Mehani\u010dkim i fizikalnim mjerama i postupcima smanjuju se ili uklanjaju uvjeti za razvoj komaraca, dok se primjenom larvicida provodi redukcija razvojnih oblika.<\/p>\n\n\n\n Adulticidi su insekticidi registrirani kao biocidni proizvodi koji djeluju na odrasle oblike insekata. Mehanizam djelovanja adulticida mo\u017ee biti:<\/p>\n\n\n\n – <\/strong>repelentan – odbijaju adulte da slije\u0107u i zadr\u017eavaju se na ciljanim povr\u0161inama<\/p>\n\n\n\n – kontaktan – adulti prilikom slijetanja pokupe kristale biocida (prodor kroz kutikulu)<\/p>\n\n\n\n – respiratoran- adulti udi\u0161u \u010destice biocida (prodor kroz stigme – traheje).<\/p>\n\n\n\n Prema mehanizmu djelovanja razlikujemo tri vrste larvicida:<\/p>\n\n\n\n Kemijski larvicidi – aktivna tvar je kemijski spoj, inkorporiran u kruti ili je otopljen u teku\u0107em nosa\u010du. Djelovanje im je sli\u010dno djelovanju akutnih otrova. Primjereniji su za primjenu u zatvorenim tipovima stani\u0161ta s prisutnim organskim one\u010di\u0161\u0107enjima: septi\u010dke jame, poplavljeni podrumi, prljave i zaga\u0111ene otvorene povr\u0161ine, kao \u0161to su otvorene kanalizacije, poplavljeni gra\u0111evinski iskopi, depresije s povremenom vodom itd.<\/p>\n\n\n\n Mikrobiolo\u0161ki larvicidi – <\/strong>aktivna tvar su spore ili toksini mikroorganizma, primjerice pojedini sojevi Bacillus thuringiensis<\/em>, koji su pogubni za razvojne oblike komaraca, a da pritom ne ugro\u017eavaju ostale neciljane vrste.<\/p>\n\n\n\n Regulatori rasta (IGR) – <\/strong>aktivna tvar je kemijska supstancija koja na li\u010dinke ne djeluje direktno kao otrov, ve\u0107 indirektno ometaju\u0107i rast ili preobrazbu li\u010dinki blokiraju\u0107i tvorbu hitina.<\/p>\n\n\n\n U adulticidnim tretmanima mogu se koristiti sve tehnike primjene, a na\u010din aplikacije adulticida ovisi o terenu na kojem se primjenjuju. Adulticidi se mogu aplicirati:<\/p>\n\n\n\n Prskanje <\/strong>je primjena kapljica u spektru 100-200 mikrona je tehnika aplikacije adulticida koja u suzbijanju komaraca na na\u0161em podru\u010dju i nema veliku primjenu. Prvenstveno se koristi u aplikaciji insekticida du\u017eeg rezidualnog djelovanja za ciljanu obradu povr\u0161ina na kojima komarci odmaraju u zatvorenim objektima. Prskanjem se obra\u0111uju unutarnje povr\u0161ine: zidovi, stropovi, zavjese sl. U suzbijanju komaraca iz roda Anopheles, <\/em>ova metoda aplikacije ima u\u010dinak.<\/p>\n\n\n\n Oro\u0161avanje <\/strong>je primjena kapljica u spektru 80-120 mikrona, na na\u0161em podru\u010dju koristi se vrlo rijetko, prvenstveno za obradu stani\u0161ta zatvorenog tipa ili za “ru\u0161enje” komaraca u prezimljavanju, ali prvenstveno u zatvorenim objektima.<\/p>\n\n\n\n Zamagljivanje <\/strong>je primjena kapljica u spektru 1-50 mikrona i naj\u010de\u0161\u0107a je metoda u aplikaciji adulticida. Ovom tehnikom primjene dobiva se insekticidni aerosol velike prodorne mo\u0107i i dobrog \u0161irenja u prostoru bilo da se radi o LV ili ULV postupku. Zamagljivanje (pogre\u0161no zadimljavanje ili dimljenje) je primjereno terenskom radu zbog dobrog pokrivanja velikih povr\u0161ina.<\/strong><\/p>\n\n\n\n U zamagljivanju, stvaranju insekticidnih aerosola, postoje dva principa rada, tj. na\u010dina razbijanja radnih otopina u aerosole:<\/p>\n\n\n\n Princip rada u oba slu\u010daja je isti. Ovisno o tipu ure\u0111aja, radna otopina je ukapana ili je usisana u brzu i sna\u017enu struju zraka koja radnu otopinu pretvara (razbija) u aerosol – sitne kapljice veli\u010dine 1 – 50 mikrona. Ovisno o tome da li je radna otopina ukapana ili usisana u toplu ili hladnu struju zraka i otapalu u radnoj otopini (ulje ili voda), dobit \u0107emo neprozirni <\/em>ili prozirni aerosol.<\/em><\/p>\n\n\n\n Neprozirni aerosol <\/em>(pogre\u0161an naziv dim) nastaje razbijanjem uljnih radnih otopina u toploj struji zraka. Izbor je za obradu terena pokrivenog gustim raslinjem i depresijama ili terena uz velike plitke vodene povr\u0161ine<\/p>\n\n\n\n Prozirni aerosol<\/em>nastaje razbijanjem vodenih ili uljnih radnih otopina u hladnoj struji zraka. Izbor je za obradu terena u naseljima (parkovi) i zelenila u blizini frekventnih prometnica, na kojima se odvijaju razne aktivnosti i u trenucima aplikacije, jer ne ometaju te aktivnosti zbog svoje visoke prozirnosti (npr. gradski promet).<\/p>\n\n\n\n Za suzbijanje, odnosno smanjenje populacije krilatica, koriste se insekticidi brzog kontaktnog i respiratornog djelovanja koje u praksi nazivamo adulticidima. Adulticidni tretmani, smanjuju biolo\u0161ki najaktivniju populaciju, ali nemaju rezidualno djelovanje.<\/p>\n\n\n\n U provo\u0111enju adulticidnih tretmana treba biti svjestan \u010dinjenice da \u201cru\u0161e\u201d samo trenuta\u010dno aktivnu populaciju komaraca, a to je \u010desto svega oko 10% ukupne populacije i u regijama s velikim biolo\u0161kim potencijalom rezultati su kratkotrajni.<\/p>\n\n\n\n Adulticidni tretmani provode se na i oko terena koji su utvr\u0111eni kao \u017eari\u0161ta komaraca i mjesta molestiranja, tj. tra\u017eenja krvnog obroka.<\/p>\n\n\n\n Kako bi se moglo uspje\u0161no provesti adulticidni tretman na nekom terenu, treba predhodno provesti slijede\u0107e predradnje:<\/p>\n\n\n\n Koncentracija, doza, depozit (rezidualno prskanje\/zamagljivanje\/oro\u0161avanje), distribucija insekticida u aplikaciji<\/strong><\/p>\n\n\n\n Od insekticida koji se koriste za adulticidne tretmane tra\u017ei se:<\/p>\n\n\n\n – da su u\u010dinkoviti u niskim koncentracijama<\/p>\n\n\n\n – da su niskotoksi\u010dni za neciljane vrste<\/p>\n\n\n\n – da su ekolo\u0161ki prihvatljivi<\/p>\n\n\n\n – da nisu fitotoksi\u010dni.<\/p>\n\n\n\n Insekticidi – adulticidi na tr\u017ei\u0161te dolaze u raznim formulacijama. Ovisno o topivosti aktivne tvari i formulacije, prije uporabe razrije\u0111uju se mije\u0161anjem, s mineralnim uljem ili vodom, u radne otopine.<\/p>\n\n\n\n – <\/em>EC emulzioni koncentrat – primjena u obliku radnih otopina razrije\u0111enih:<\/p>\n\n\n\n – vodom<\/em><\/p>\n\n\n\n – mineralnim uljem<\/em><\/p>\n\n\n\n – <\/em>EC \u2013 ULV emulzioni koncentrat za direktnu LV i ULV primjenu<\/p>\n\n\n\n – <\/em>EW vodena mikroemulzija – primjena radnih otopina razrije\u0111enih vodom<\/p>\n\n\n\n – <\/em>TK teku\u0107i koncentrat – primjena u obliku radnih otopina razrije\u0111enih:<\/p>\n\n\n\n – vodom<\/em><\/p>\n\n\n\n – mineralnim uljem<\/em><\/p>\n\n\n\n – <\/em>TK – ULV teku\u0107i koncentrat za direktnu LV i ULV primjenu bez razrije\u0111enja<\/p>\n\n\n\n – <\/em>SC koncentrat vodena suspenzija – primjena radnih otopina razrije\u0111enih vodom.<\/strong><\/p>\n\n\n\n Planovi kretanja su karte ili planovi interesnih zona s ucrtanim povr\u0161inama koje se pokrivaju insekticidnim aerosolom i s to\u010dno ucrtanim putevima kretanja:<\/p>\n\n\n\n U planiranju i ucrtavanju puteva za kretanje djelatnika s malim prijenosnim ure\u0111ajima u kartama (planovima) treba to\u010dno nazna\u010diti koje se povr\u0161ine pokrivaju:<\/p>\n\n\n\n U planiranju i ucrtavanju puteva kretanja vozila s velikim ure\u0111ajem za aplikaciju treba voditi ra\u010duna o mogu\u0107nosti pokrivanja i u kartama (planovima) treba to\u010dno nazna\u010diti:<\/p>\n\n\n\n Vrijeme aktivnosti komaraca karakteristi\u010dno je i prepoznatljivo za svaki rod, pa su komarci roda:<\/p>\n\n\n\n – Aedes – u svom stani\u0161tu u sjeni zelenila jednako aktivni cijeli dan<\/p>\n\n\n\n – Anopheles – ja\u010da aktivnost zapo\u010dinje im zalazom sunca i traje do iza pono\u0107i<\/p>\n\n\n\n – Culex – najaktivniji su sat prije i sat poslije izlaska ili zalaska sunca.<\/p>\n\n\n\n Osim “\u0161pice”aktivnosti za provo\u0111enje kvalitetnih adulticidnih tretmana vrlo su va\u017eni:<\/p>\n\n\n\n – temperatura zraka<\/p>\n\n\n\n – relativna vla\u017enost i<\/p>\n\n\n\n – vjetar.<\/p>\n\n\n\n Temperatura zraka<\/strong> – nema smisla primjenjivati insekticidne aerosole ako su temperature zraka ispod 15 0C, jer je tada aktivnost komaraca vrlo mala ili je nema.<\/p>\n\n\n\n Relativna vla\u017enost – <\/strong>s obzirom da su komarci relativno mali insekti, vrlo su podlo\u017eni isu\u0161enju i od prejakog sunca sakrivaju se u li\u0161\u0107u, raznim pukotinama ili na sjenovitim mjestima \u010dekaju\u0107i da padne snaga sunca i poraste vla\u017enost zraka. To je i razlog izra\u017eeno velike aktivnost iza ljetnih pljuskova jer se u tim trenucima imitiraju uvjeti sutona i svitanja.<\/p>\n\n\n\n Vjetar – <\/strong>komarci su aktivni samo u uvjetima bez vjetra, jer su maleni i sitni i relativno slabi leta\u010di. Moraju lebditi u zraku da bi locirali \u017ertvu i sletjeli na nju po krvni obrok. Po vjetrovitom vremenu nema svrhe provoditi adulticidne tretmane, jer osim izostanka aktivnosti komaraca, vjetar \u0107e vrlo brzo premjestiti insekticidni oblak s ciljanog podru\u010dja.<\/p>\n\n\n\n Svaki adulticidni tretman na otvorenom prostoru kod vjetra ja\u010deg od 4 km\/sat smatra se neu\u010dinkovitim.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":" Dezinsekcija podrazumijeva slo\u017eene, pa\u017eljivo planirane cjelovite mjere suzbijanja insekata (komaraca), odnosno kombinaciju preventivnih i kurativnih mjera s kona\u010dnim ciljem postizanja smanjenja, zaustavljanja rasta i razmno\u017eavanja ili potpunog uklanjanja prisustva insekata…<\/p>\n","protected":false},"author":2,"featured_media":1941,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_kad_post_transparent":"","_kad_post_title":"","_kad_post_layout":"","_kad_post_sidebar_id":"","_kad_post_content_style":"","_kad_post_vertical_padding":"","_kad_post_feature":"","_kad_post_feature_position":"","_kad_post_header":false,"_kad_post_footer":false,"footnotes":""},"categories":[20,24,22],"tags":[],"class_list":["post-1932","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-centar-znanja","category-dezinsekcija","category-sanitarna-zastita-bilja-zivotinja"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/azinovic.com\/mario\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/1932","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/azinovic.com\/mario\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/azinovic.com\/mario\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/azinovic.com\/mario\/wp-json\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/azinovic.com\/mario\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=1932"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/azinovic.com\/mario\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/1932\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":1942,"href":"https:\/\/azinovic.com\/mario\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/1932\/revisions\/1942"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/azinovic.com\/mario\/wp-json\/wp\/v2\/media\/1941"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/azinovic.com\/mario\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=1932"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/azinovic.com\/mario\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=1932"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/azinovic.com\/mario\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=1932"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}Komarci<\/h2>\n\n\n\n
Morfologija komaraca<\/h2>\n\n\n\n
![\"\"](\"https:\/\/azinovic.com\/mario\/wp-content\/uploads\/2022\/09\/komarac.png\")
<\/figure>\n\n\n\nRazvojni i \u017eivotni ciklus komaraca<\/h3>\n\n\n\n
Jaja<\/h3>\n\n\n\n
![\"\"](\"https:\/\/azinovic.com\/mario\/wp-content\/uploads\/2022\/09\/jaja.jpg\")
<\/figure>\n\n\n\nLi\u010dinka<\/h3>\n\n\n\n
![\"\"](\"https:\/\/azinovic.com\/mario\/wp-content\/uploads\/2022\/09\/larva.jpg\")
<\/figure>\n\n\n\nKukuljica<\/h3>\n\n\n\n
![\"\"](\"https:\/\/azinovic.com\/mario\/wp-content\/uploads\/2022\/09\/kukuljica.png\")
<\/figure>\n\n\n\nOdrasla jedinka komarca<\/h3>\n\n\n\n
![\"\"](\"https:\/\/azinovic.com\/mario\/wp-content\/uploads\/2022\/09\/jedinka.png\")
<\/figure>\n\n\n\nRodovi komaraca<\/h2>\n\n\n\n
Aedes<\/em><\/h3>\n\n\n\n
![\"\"](\"https:\/\/azinovic.com\/mario\/wp-content\/uploads\/2022\/09\/aedes-1024x683.jpg\")
<\/figure>\n\n\n\nCulex<\/h3>\n\n\n\n
![\"\"](\"https:\/\/azinovic.com\/mario\/wp-content\/uploads\/2022\/09\/culex.jpg\")
<\/figure>\n\n\n\nAnopheles<\/h3>\n\n\n\n
![\"\"](\"https:\/\/azinovic.com\/mario\/wp-content\/uploads\/2022\/09\/anopheles.jpg\")
<\/figure>\n\n\n\nBolesti koje prenose komarci<\/h2>\n\n\n\n
Malarija<\/h3>\n\n\n\n
Denga groznica<\/h3>\n\n\n\n
\u017duta groznica<\/h3>\n\n\n\n
Zika virusna infekcija<\/h3>\n\n\n\n
Groznica Zapadnog Nila<\/h3>\n\n\n\n
Chikungunya groznica<\/h3>\n\n\n\n
Limfati\u010dka filarijaza<\/h3>\n\n\n\n
Dezinsekcija komaraca<\/h2>\n\n\n\n
Uklanjanje legla<\/h3>\n\n\n\n
Tehnika primjene larvicida i adulticida<\/h3>\n\n\n\n
Tehnika primjene na larvicide<\/h4>\n\n\n\n
Tehnika primjene adulticida<\/h4>\n\n\n\n
Planovi kretanja<\/h4>\n\n\n\n
Vrijeme aplikacije<\/h4>\n\n\n\n